Analiza utjecaja na okoliš i društvo i GAP analiza za dva projekta vjetroelektrana (VE) u Bosni i Hercegovini, VE Pločno i VE Podveležje

Institut za hidrotehniku d.d. Sarajevo i WYG International Ltd. zajednički su realizirali projekat pod nazivom „Analiza utjecaja na okoliš i društvo i GAP analiza za dva projekta vjetroelektrana (VE) u Bosni i Hercegovini, VE Pločno i VE Podveležje“, koji je finansirao Energy 3 d.o.o. Mostar. Realizacija projekta je počela u martu 2017. godine, a završen je u junu 2018. godine.

Cilj projekta je bio priprema Studija utjecaja na okoliš i društvo za VE WPP Pločno i VE Podveležje koje su uključivale Planove mjera ublažavanja utjecaja projekta na okoliš i društvo kao i Planove implementacije mjera sa vremenskim okvirom i procjenom troškova.

 

 

Projekt se sastojao od sljedećih aktivnosti:

  • Aktivnost 1. Gap analiza
  • Aktivnost 2. Plan uključivanja zainteresiranih strana
  • Aktivnost 3. Identifikacija i procjena utjecaja na ptice i šišmiše
  • Aktivnost 4. Identifikacija i procjena utjecaja na biološku raznolikost
  • Aktivnost 5. Identifikacija i procjena utjecaja na kvalitetu vode
  • Aktivnost 6. Identifikacija i procjena vizualnih utjecaja, treperenja sjene i buke
  • Aktivnost 7. Identifikacija i procjena utjecaja na pejzaž
  • Aktivnost 8. Identifikacija i procjena utjecaja na socio-ekonomsko okruženje
  • Aktivnost 9. Identifikacija i procjena utjecaja na zdravlje i sigurnost radnika
  • Aktivnost 10. Identifikacija i procjena utjecaja na zemljište i nedobrovoljno preseljenje
  • Aktivnost 11. Priprema Studija utjecaja na okoliš i društvo

Posebno važna je bila aktivnost  12-mjesečnog praćenja ptica i šišmiša prije izgradnje VE na obje lokacije. Svaki mjesec stručnjaci HEIS-a za ptice i šišmiše vršili su monitoring u trajanju do 4 dana. Metodologija praćenja ptica uključivala je prebrojavanje pojedinačnih vrsta, promatranje i prebrojavanje letova za svaku vrstu, bilježenje gnijezda i evidentiranje mogućih migracijskih pravaca (dnevne i sezonske rute). Metodologija praćenja šišmiša je uključivala prebrojavanje kolonija šišmiša pronađenih u svim tipovima prirodnih skloništa tokom dana (uglavnom špilja) u periodima najvećih aktivnosti šišmiša. Brojenje se obavljalo pomoću mrežice i pomoću detektora šišmiša.